Prvi put u modernoj američkoj istoriji vanredni izbori odlučeni su ratom po izboru i cijenom koju su birači za taj rat plaćali na pumpi. Demokrate preuzimaju oba doma Kongresa, ali najopasnijih šezdeset dana tek dolazi.
Dronovi nad aerodromima, ometanje GPS-a, oštećeni podmorski kablovi i ruski ratni brodovi koji prate „flotu u sjenci“. Ulaskom Švedske i Finske Baltik je postao savezničko more, ali i prostor u kojem jedan pogrešan potez može izazvati rat koji niko ne želi.
Šest mjeseci nakon ofanzive u kojoj je ubijen ministar odbrane, malijska hunta i dalje drži Bamako, a vojska se uz rusku pomoć vratila u Kidal. Ali prijestonica živi od eskortovanih konvoja, a Sahel je postao najsmrtonosnije žarište terorizma na svijetu.
Osam mjeseci nakon početka rata, Iran nema ni flotu ni radare kakve je imao, ali i dalje drži Hormuški moreuz praktično zatvorenim. Ne zato što ga kontroliše, nego zato što niko drugi ne može da garantuje da je bezbjedan.
CIK je potvrdio rezultate izbora koji su donijeli malo iznenađenja na domaćoj sceni. Mnogo veća promjena dogodila se izvan glasačkih kutija: Schmidt je otišao, nasljednika nema, a Vašington i Brisel više ne vide BiH na isti način.
Uoči pregovora u Abu Dabiju, Moskva nastupa s pozicije „potpune strateške inicijative“. Podaci o kretanju fronta, gubicima i proizvodnji naoružanja pokazuju drugačiju sliku: rat u kojem Rusija sve teže osvaja teritoriju, a sve uspješnije pogađa civile.
Prvi put poslije nekoliko godina, oktobarski govor tajvanskog predsjednika nije izazvao veliku vojnu vježbu oko ostrva. Iza prividnog zatišja krije se drugačija strategija: iznenadne vježbe, sajber-pritisak uoči izbora, kriminalni posrednici i pritisak na Filipine.
Satelitski snimci Univerziteta Jejl pokazuju grad u kojem je život praktično stao, bolnice s jamama i nasip od 75 kilometara oko grada. Rat dronova se širi na Kartum i elektroenergetski sistem, a strani pokrovitelji obje strane ostaju nekažnjeni.