Tajvan bez velikih manevara: Peking mijenja metod, a ne cilj

Godinama je obrazac bio predvidiv. Tajvanski predsjednik održi govor za Dan državnosti 10. oktobra, Peking ga proglasi „separatističkim“, a Narodnooslobodilačka armija (NOA) u danima koji slijede opkoli ostrvo vježbama koje simuliraju blokadu. Ove godine taj se ciklus nije ponovio.

Prema analizi američkog instituta AEI, Peking je govor Laija Ching-tea propratio uobičajenom kritikom, ali ga do sredine oktobra nije iskoristio kao povod za veliku vježbu, kako je činio prethodnih godina. Lai je, s druge strane, izostavio svoju standardnu formulaciju da „nijedna strana Tajvanskog moreuza nije podređena drugoj“, koju Peking smatra separatističkom. Posljednja velika vježba oko Tajvana bila je ona iz decembra 2025, kada je NOA izvela iznenadne manevre koji su simulirali blokadu.

Zatišje, međutim, ne znači popuštanje. Znači promjenu metoda.

Od najavljenih vježbi do iznenadnih manevara

AEI procjenjuje da se Peking možda udaljava od predvidivih vježbi vezanih za političke povode i okreće iznenadnim manevrima kojima demonstrira sposobnost brze mobilizacije. Razlika je strateški bitna: vježba koja slijedi govor daje Tajvanu i saveznicima vrijeme za pripremu; iznenadna vježba testira upravo onu fazu u kojoj bi stvarni napad imao najveću prednost.

Signali su prisutni. Nosač aviona „Liaoning“ izveo je 14. i 15. oktobra „rutinske“ vježbe u zapadnom Pacifiku, uključujući polijetanje aviona u istočnoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Tajvana, što AEI tumači kao moguće manje upozorenje. Istog 14. oktobra četiri desantna broda-doka tipa 071, „Kunlunšan“, „Čangbajšan“, „Ćiljanšan“ i „Vudžišan“, izvela su vježbe s bojevom paljbom, simulacijom protivvazdušne odbrane i snabdijevanjem na moru. Bila je to prva formacija sva četiri broda od avgusta 2025, i prvi put da su kineski mediji izvijestili o njihovom djelovanju bez drugih tipova brodova.

U pripremi su i nove sposobnosti. Naval News je 18. oktobra izvijestio o drugom brodu za koji se sumnja da je „matični brod“ za dronove, dug oko 150 metara, a satelitski snimci ukazuju na gradnju najmanje dvije podvodne bespilotne letjelice ekstremno velikih dimenzija, dužine 35 do 45 metara.

Izbori kao bojište

Najintenzivniji front je, međutim, informacioni. Uoči lokalnih izbora na Tajvanu 28. novembra, Nacionalni biro bezbjednosti zabilježio je u julu 185,6 miliona vjerovatno kineskih sajber-napada na vladinu mrežu, u prosjeku 2,58 miliona dnevno. Od januara do avgusta identifikovano je 2,5 miliona sumnjivih objava na društvenim mrežama, 48 odsto više nego u istom periodu 2025. Prema tajvanskim zvaničnicima, Peking koristi sadržaj generisan vještačkom inteligencijom, lažne ankete i namjenski izgrađene naloge kako bi produbio polarizaciju i obeshrabrio izlazak na izbore.

Direktor Biroa Tsai Ming-yen iznio je pretpostavku da Komunistička partija Kine možda subvencioniše jeftine avionske karte za Tajvance koji žive u Kini kako bi se vratili i glasali, polazeći od toga da su skloniji Pekingu.

Paralelno teče i ono što tajvanski tužioci nazivaju „transnacionalnom represijom“. Petorica Tajvanaca optužena su 21. oktobra za navodni plan da teško povrijede komičara Huang Yi-haoa, koji je ismijavao Si Đinpinga: navodno su od osobe sa sjedištem u Kini primili 14.000 dolara, pratili ga GPS uređajem i izazvali sudar automobila. Prema AEI-ju, Peking vjerovatno koristi kriminalne posrednike kako bi zadržao mogućnost poricanja.

Filipini kao proba

Dok je Tajvan pod pritiskom ispod praga rata, u Južnom kineskom moru pritisak je otvoreniji. Filipinska mornarica izvela je 15. oktobra patrolu kod grebena Skarboro zajedno s američkom mornaricom, nakon čega je Kina rasporedila dodatne brodove mornarice i obalske straže, dronove i pomorski patrolni avion. Američki brod USS „Charleston“ izveo je 20. oktobra operaciju slobode plovidbe kod grebena Sabina. Prema AEI-ju, to je tek druga takva američka operacija u Južnom kineskom moru od 2017. Kina, prema istom izvoru, ponovo blokira snabdijevanje filipinskog broda kod grebena Second Thomas nakon dvogodišnjeg primirja.

Odgovor: Jonaguni

Najkonkretniji odgovor saveznika stigao je iz Japana. Tokom vježbe „Keen Sword“ od 19. do 29. oktobra, američki marinci i japanske snage samoodbrane rasporedili su protivbrodske rakete na ostrvo Jonaguni, oko 110 kilometara od Tajvana. Marinci su donijeli sistem NMESIS, koji ispaljuje rakete Naval Strike Missile, a Japan raketni sistem tipa 88. AEI navodi da je to prvo raspoređivanje američke vojske na Jonaguniju.

Za NOA je ovo ozbiljan problem: takve snage mogu joj uskratiti kontrolu nad pomorskim prolazima poput Mijako i Luzonskog moreuza, bez kojih je operacija protiv Tajvana gotovo nezamisliva. Kineski vojni časopis još je 2023. upozorio da koncept američkih marinaca o „snagama koje ostaju unutar dometa“ može Kini „oduzeti inicijativu“.

Šta posmatrati

Tri datuma određuju naredne sedmice: lokalni izbori na Tajvanu 28. novembra, kao test kineskog uticaja; samit APEC-a u Šenženu, gdje ruski zvaničnici najavljuju mogući trilateralni sastanak Putina, Sija i Trumpa; i reakcija Pekinga na američko-japansko prisustvo na Jonaguniju. Nijedan od ovih događaja ne mora donijeti vojnu krizu. Ali svaki će pokazati da li Peking zatišje oko Tajvana koristi za smirivanje ili za pripremu.