TekstoviEkonomija rata

Ratna reindustrijalizacija Evrope: kako se kontinent vraća fabrikama oružja i kuda vodi taj zaokret

Objavljeno 20. novembra 2026. u 17:42 7 min 0
Artiljerijske granate kalibra 155 mm i tenkovska municija 120 mm proizvodnje Rheinmetalla. Granata 155 mm postala je simbol evropske ratne reindustrijalizacije.
Artiljerijske granate kalibra 155 mm i tenkovska municija 120 mm proizvodnje Rheinmetalla. Granata 155 mm postala je simbol evropske ratne reindustrijalizacije. | Foto: Admiralis-generalis-Aladeen / Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0), obrada: Military Affairs
Read in English →

Ruska invazija na Ukrajinu 24. februara 2022. prekinula je tri decenije „mirovne dividende“ u kojima je Evropa smanjivala vojske, gasila fabrike i gubila specijalizovana znanja. Ono što je uslijedilo više nije kratkoročna reakcija na rat, već dugoročna strateška reorijentacija. To je središnja teza članka „War reindustrialization of Europe: defense industrial complexes as pillars of strategic autonomy“ Slavena Kneževića s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, objavljenog u časopisu Military Studies: Journal for Strategy, Technology and Defense Sciences (SAPCRAA, 2025, br. 2, DOI: 10.65932/military-studies-2025-2-1).

Knežević ratnu reindustrijalizaciju posmatra kao višedimenzionalni fenomen, istovremeno bezbjednosni, ekonomski, tehnološki i društveni, i ispituje tri hipoteze: da je riječ o dugoročnom zaokretu, da se proces razlikuje od države do države prema geografiji, istorijskom iskustvu i ekonomskoj snazi, i da revitalizovani vojno-industrijski kompleks mijenja odnose moći unutar EU i NATO-a. Dvije godine nakon zatvaranja njegovog uzorka, institucionalni podaci za 2025. i 2026. omogućavaju da se te hipoteze provjere na novim brojkama.

Od mirovne dividende do ratne ekonomije

Kontekst je dramatičan. Prema podacima SIPRI-ja koje navodi Knežević, ukupni vojni budžeti evropskih zemalja pali su sa 314 milijardi dolara 1990. na 221 milijardu 2000. (u stalnim cijenama iz 2019), a udio vojnih izdataka u BDP-u sa 3,1 na 1,9 odsto. Posljedice su bile konsolidacija, zatvaranje pogona, okretanje civilnoj proizvodnji i zavisnost od globalnih lanaca snabdijevanja, uključujući komponente iz zemalja koje se danas smatraju strateškim rivalima.

Preokret je sada mjerljiv. SIPRI je u aprilu 2026. objavio da su evropski vojni izdaci u 2025. porasli za 14 odsto, na 864 milijarde dolara, i da je Evropa bila glavni pokretač rasta globalne potrošnje, koja je dostigla 2.887 milijardi dolara. Njemačka je postala najveći potrošač među 29 evropskih članica NATO-a, sa 114 milijardi dolara, 24 odsto više nego godinu ranije, ili 2,3 odsto BDP-a. Rusija je, prema SIPRI-ju, potrošila 190 milijardi dolara, 7,5 odsto BDP-a, a Ukrajina 84,1 milijardu, 40 odsto BDP-a. „Države su na još jednu godinu ratova, neizvjesnosti i geopolitičkih potresa odgovorile velikim programima naoružavanja“, rekao je istraživač SIPRI-ja Xiao Liang.

Vojni izdaci 2025. prema SIPRI-ju. Grafika: Military Affairs
Vojni izdaci 2025. prema SIPRI-ju. Grafika: Military Affairs

Nova arhitektura: zajmovi, grantovi i evropska preferencija

Iza brojki stoji institucionalni okvir kakav EU ranije nije imala. Evropska komisija je u martu 2025. predstavila Bijelu knjigu o evropskoj odbrani i plan ReArm Europe / Readiness 2030, s ciljem mobilisanja do 800 milijardi eura. Njegov prvi stub je SAFE (Security Action for Europe): do 150 milijardi eura dugoročnih zajmova koje Savjet EU usvojio 27. maja 2025. Uslovi su ključni za smjer reindustrijalizacije: nabavke u principu moraju biti zajedničke, sa najmanje dvije zemlje, a komponente porijeklom izvan EU, Evropskog ekonomskog prostora i Ukrajine ne smiju prelaziti 35 odsto procijenjene vrijednosti komponenti krajnjeg proizvoda. Ukrajina je pritom tretirana pod istim uslovima kao članice.

NATO je na samitu u Hagu u junu 2025. postavio cilj od pet odsto BDP-a do 2035. godine: najmanje 3,5 odsto za osnovnu odbranu i do 1,5 odsto za povezane izdatke, među kojima je i odbrambeno-industrijska baza. Savjet EU je 9. decembra 2025. konačno usvojio Evropski program za odbrambenu industriju (EDIP), sa 1,5 milijardi eura grantova i 300 miliona za instrument podrške Ukrajini. Prema radnom programu iz marta 2026, više od 700 miliona eura namijenjeno je povećanju proizvodnje ključnih komponenti, među njima protivdronskih sistema, raketa i municije.

Instrumenti ratne reindustrijalizacije. Grafika: Military Affairs
Instrumenti ratne reindustrijalizacije. Grafika: Military Affairs

Fabrike: od plana do betona

Najvidljiviji dokaz zaokreta su pogoni. Rheinmetall je u septembru 2025. otvorio fabriku u Unterlüßu u Donjoj Saksoniji, investiciju od gotovo 500 miliona eura izgrađenu za 15 mjeseci, s kapacitetom do 350.000 artiljerijskih granata godišnje i punim kapacitetom planiranim za 2027. Generalni direktor Armin Papperger rekao je da će to biti „najveća fabrika municije u Evropi, ako ne i na svijetu“. Prema analizi Financial Timesa zasnovanoj na satelitskim snimcima 150 pogona 37 kompanija, koju prenosi Caliber, izgrađena površina tih pogona porasla je sa 790.000 kvadratnih metara 2020–2021. na 2,8 miliona kvadratnih metara 2024–2025.

Knežević u svom uzorku bilježi više od 70 novih proizvodnih pogona i oko 210.000 novih direktnih radnih mjesta u periodu 2022–2023, uz procijenjenih 360.000 indirektnih. Navodi i da je multiplikator uticaja vojnih investicija na BDP u uzorku od 19 evropskih zemalja porastao sa 1,6 u periodu 2010–2020. na 2,3 u periodu 2022–2023.

Nalazi studije u časopisu Military Studies. Grafika: Military Affairs
Nalazi studije u časopisu Military Studies. Grafika: Military Affairs

Ipak, brojke treba čitati pažljivo. Komesar EU za odbranu Andrius Kubilius rekao je u februaru 2026. da Evropa „sada proizvodi više od dva miliona granata godišnje“, dok je direktorat Komisije u novembru 2025. dva miliona granata 155 mm opisivao kao cilj godišnjeg kapaciteta. Analize koje porede ove izjave upozoravaju da se kapacitet, ciljevi i isporuke često miješaju. Institut Kiel i Bruegel u izvještaju „Fit for war by 2030?“ procjenjuju da evropska proizvodnja granata „gotovo zadovoljava“ potrebe kredibilnog odvraćanja i da se godišnje proizvodi više od 400 haubica, u odnosu na 168 u 2022.

Rast proizvodnih kapaciteta. Grafika: Military Affairs
Rast proizvodnih kapaciteta. Grafika: Military Affairs

Geografija prijetnje: tri Evrope

Drugi Kneževićev nalaz je možda i najvažniji za razumijevanje smjera. On razlikuje tri zone percepcije prijetnje: države prve linije (baltičke zemlje, Poljska, Rumunija i Finska), gdje se prijetnja doživljava kao egzistencijalna i neposredna; zabrinute podržavaoce (Njemačka, Francuska, Velika Britanija), gdje je ozbiljna, ali ne neposredna; i udaljene posmatrače (Španija, Portugal, Italija). Prema njegovoj analizi, korelacija između geografske blizine prijetnji i intenziteta reindustrijalizacije iznosi r = 0,78.

Podaci za 2026. idu u prilog toj tezi. Poljska je u budžetu za 2026. planirala rekordnih 4,8 odsto BDP-a za odbranu, javlja Notes from Poland. Prema sekundarnoj kompilaciji Großwald, Poljska je dobila 43,7 milijardi eura iz SAFE-a, oko 29 odsto ukupnog iznosa, a ugovori u vrijednosti od više od 120 milijardi zlota sklopljeni su, prema istom izvoru, 94 odsto s domaćom industrijom. Rumunija, prema Evropskoj komisiji, ima pravo na 16,68 milijardi eura. SAFE tako postaje mehanizam koji novac usmjerava upravo prema istočnom krilu.

Raspodjela SAFE zajmova. Grafika: Military Affairs
Raspodjela SAFE zajmova. Grafika: Military Affairs

Tri modela industrijske politike

Knežević identifikuje tri modela kojima evropske države pristupaju reindustrijalizaciji: tržišni, koji daje prednost efikasnosti; državno usmjereni, fokusiran na stratešku autonomiju; i hibridni, „upravljanu međuzavisnost“, koji po njegovoj ocjeni preovlađuje. Pravila SAFE-a i EDIP-a su upravo hibridni model u praksi: novac je evropski, ali uslovljen zajedničkim nabavkama; tržište ostaje otvoreno, ali s gornjom granicom od 35 odsto za komponente spolja; a Ukrajina se uključuje kao proizvodni partner, ne samo kao primalac pomoći.

Njemačka samohodna haubica PzH 2000 na vježbi Allied Spirit 24 u Hohenfelsu, mart 2024. Foto: Cdt. Ayden Norcross / DVIDS (javno dobro)
Njemačka samohodna haubica PzH 2000 na vježbi Allied Spirit 24 u Hohenfelsu, mart 2024. Foto: Cdt. Ayden Norcross / DVIDS (javno dobro)

Uska grla

Zaokret ima jasne granice. Kiel i Bruegel procjenjuju da bi proizvodnja tenkova i borbenih vozila pješadije morala da poraste i do šest puta, a da je proizvodnja raketa i borbenih aviona „znatno ispod“ potrebnog nivoa. Evropa za odbrambena istraživanja i razvoj troši oko 13 milijardi eura godišnje, prema 145 milijardi dolara u SAD. „Uprkos naglom povećanju izdataka za odbranu, napori Evrope na ponovnom naoružavanju mogli bi posustati ukoliko ne napreduje integracija odbrambenog tržišta na kontinentu“, upozorava koautor studije Guntram Wolff.

Novo usko grlo je energija. Evropska komisija, prema nacrtu dokumenta o koji se poziva Euronews, želi da države obezbijede dizel i mlazno gorivo za vojne operacije, a komesar Kubilius kaže da bi NATO u prvih deset dana krize mogao morati da premjesti i snabdijeva 100.000 vojnika. Evropa uvozi od 27 do 30 odsto mlaznog goriva izvan regiona.

Kuda ide zaokret

Iz dosadašnjih podataka mogu se izvesti četiri pravca:

  • Od nacionalnih ka zajedničkim nabavkama. SAFE i EDIP novac uslovljavaju saradnjom najmanje dvije, odnosno tri zemlje. To je pokušaj da se razbije fragmentacija koju Knežević i Kiel vide kao glavnu slabost evropske industrije.
  • Evropska preferencija kao industrijska politika. Pravilo od 35 odsto pretvara odbrambenu potrošnju u alat za izgradnju evropskih lanaca snabdijevanja, uz rizik od viših cijena i sporijih isporuka.
  • Pomjeranje težišta na istok. Poljska, Rumunija i baltičke države postaju novi industrijski centri, što potvrđuje Kneževićevu hipotezu o promjeni odnosa moći unutar EU i NATO-a, iako on sam ocjenjuje da je ona za sada samo djelimično potvrđena.
  • Ukrajina kao dio evropske odbrambene baze. Ukrajina je u SAFE-u i EDIP-u tretirana kao partner, a dio programa je namijenjen modernizaciji njene industrije.

Ocjena

Podaci za 2025. i 2026. potvrđuju prvu Kneževićevu hipotezu: ratna reindustrijalizacija Evrope nije prolazna reakcija, već institucionalizovan zaokret, ugrađen u budžete do 2035, u zajmove s ročnošću od decenija i u pravila nabavki. Potvrđuje se i druga: proces je najintenzivniji tamo gdje je prijetnja najbliža. Otvoreno ostaje treće pitanje, kako novi vojno-industrijski kompleks mijenja odnose moći, i upravo tu se nalaze najveći rizici.

Knežević zaključuje da je potrebna revizija koncepata vojne ekonomije razvijenih nakon Hladnog rata, ravnoteža između nacionalnih prioriteta i kolektivne efikasnosti, upravljanje fiskalnim rizicima naglog rasta vojnih izdataka i očuvanje demokratskog nadzora nad rastućim vojno-industrijskim kompleksom. Evropa je u tri godine pokazala da može naći novac. Naredna decenija pokazaće da li od tog novca može da napravi industriju koja je istovremeno dovoljno velika da odvrati Rusiju, dovoljno integrisana da bude efikasna i dovoljno kontrolisana da ostane podređena demokratskim institucijama.

Izvori i reference

  1. I.
    Knežević, S. (2025), Military Studies: Journal for Strategy, Technology and Defense Sciences (SAPCRAA)War reindustrialization of Europe: defense industrial complexes as pillars of strategic autonomy🔗 https://sapcraa.com/api/articles/1529/War%20reindustrialization%20of%20Europe%3A%20defense%20industrial%20complexes%20as%20pillars%20of%20strategic%20autonomy.pdf
  2. II.
    DOI10.65932/military-studies-2025-2-1🔗 https://doi.org/10.65932/military-studies-2025-2-1
  3. III.
    SIPRIGlobal military spending rise continues as European and Asian expenditures surge (27. 4. 2026)🔗 https://www.sipri.org/media/press-release/2026/global-military-spending-rise-continues-european-and-asian-expenditures-surge
  4. IV.
  5. V.
    Evropska komisijaWhite Paper for European Defence and the ReArm Europe Plan / Readiness 2030🔗 https://defence-industry-space.ec.europa.eu/eu-defence-industry/white-paper-future-european-defence-rearming-europe_en
  6. VI.
  7. VII.
    Evropska komisijaFirst wave of SAFE defence funding for eight Member States (15. 1. 2026)🔗 https://www.globalsecurity.org/military/library/news/2026/01/mil-260115-european-commission01.htm
  8. VIII.
    EEAS / Savjet EUEuropean Defence Industry Programme: Council gives final approval (9. 12. 2025)🔗 https://www.eeas.europa.eu/delegations/ukraine/european-defence-industry-programme-council-gives-final-approval_en
  9. IX.
  10. X.
    Kiel Institute / BruegelDespite billions in spending, Europe's military build-up risks falling short (20. 6. 2025)🔗 https://www.kielinstitut.de/media/news/despite-billions-in-spending-europes-military-build-up-risks-falling-short
  11. XI.
  12. XII.
    Caliber.az / Financial TimesEurope's arms industry triples peacetime growth🔗 https://caliber.az/en/post/ft-europe-s-arms-industry-triples-peacetime-growth
  13. XIII.
    Strategic Revenue InsightsEU shell output: what the 2 million figure counts🔗 https://www.strategicrevenueinsights.com/blogs/does-europe-really-make-2-million-155mm-shells-a-year
  14. XIV.
  15. XV.
    GroßwaldSAFE: The €150 billion EU defence loan, country by country🔗 https://www.grosswald.org/safe-defence-loans-tracker/
  16. 16.
    EuronewsEU puts military fuel needs at heart of new oil security strategy (20. 11. 2026)🔗 https://www.euronews.com/2026/11/20/brussels-puts-military-fuel-needs-at-heart-of-new-oil-security-strategy
  17. 17.
    Wikimedia CommonsRhenmetall ammo.jpg (Admiralis-generalis-Aladeen, CC BY-SA 4.0)🔗 https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Rhenmetall_ammo.jpg
  18. 18.

Komentari 0

Sortiranje: Prvo najnoviji

Još nema komentara.

Poštovani, za objavu komentara morate biti prijavljeni. Prijava · Registracija