Dodik u Mar-a-Lagu: fotografija, poruke i granice lobiranja

Milorad Dodik je od 4. do 7. novembra boravio u Mar-a-Lagu, klubu Donalda Trumpa u Palm Beachu na Floridi, na skupu „CPAC Circle Retreat and Gala“. Domaćin nije bila Republikanska stranka, kako su skup opisali pojedini mediji u Republici Srpskoj, nego Konferencija konzervativne političke akcije (CPAC), organizacija na čijem je čelu Matt Schlapp. Centralna gala večera održana je 5. novembra.

Dodik je stigao dan nakon američkih vanrednih izbora na kojima su demokrate osvojile Predstavnički dom i, prema projekcijama, Senat. „Večeras sam u Mar-a-Lagu. U toku je još jedna važna posjeta u ime Republike Srpske, očekuju nas važni sastanci i razgovori u Americi“, napisao je te večeri na mreži X, dodajući da je Republika Srpska „spremna biti prijatelj i partner svima, a sluga nikome“. Pratila ga je direktorka Ureda Republike Srpske za saradnju sa inostranstvom Ana Trišić-Babić. Raniji izvještaji da će putovati i Željka Cvijanović nisu potvrđeni.

Koga je sreo

Prema dostupnim izvještajima, Dodik je 5. novembra u Mar-a-Lagu razgovarao sa američkim ministrom rada Keithom Sonderlingom, kojeg je Senat potvrdio krajem septembra. „Republika Srpska je otvorena za partnerstva i saradnju s američkim kompanijama“, napisao je Dodik nakon susreta. Teme i ishod nisu objavljeni, a Ministarstvo rada nije izdalo saopštenje. Dan kasnije sastao se sa Mattom Schlappom; razgovarali su o konferenciji CPAC Balkan, koja je trebalo da bude održana u Beogradu od 18. do 21. novembra.

Nijedan izvor, uključujući RTRS, nije javio da se Dodik sastao ili fotografisao sa Trumpom. Prema CPAC-ovom pregledu skupa, Trump se okupljenima prvog dana obratio telefonom. Portal Crna hronika, prenoseći RTRS, naveo je da „nije saopšteno da se sastao sa Donaldom Trumpom“.

Put od crne liste do Floride

Posjeta se ne može razumjeti bez prethodnih godinu dana. Ministarstvo finansija SAD uvelo je Dodiku sankcije 2017, a ponovo 5. januara 2022. Dana 29. oktobra 2025. Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) skinula je sa liste 48 lica i firmi, među njima Dodika, Cvijanović i članove Dodikove porodice. Stejt department je tada naveo „konstruktivne korake koje je posljednjih sedmica preduzela Narodna skupština Republike Srpske“, odnosno poništenje zakona kojima je osporavana nadležnost državnih institucija. Dodik je odluku opisao kao ispravljanje „teške nepravde“.

Paralelno je tekao domaći pravni postupak. Sud BiH osudio je Dodika u februaru 2025. na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika; presuda je potvrđena 1. avgusta, a CIK mu je oduzeo mandat. Na prijevremenim izborima, uz ponovljeno glasanje u februaru 2026, pobijedio je Siniša Karan sa 50,54 odsto glasova. Na opštim izborima u oktobru 2026. za predsjednika Republike Srpske izabran je Savo Minić (SNSD) sa 52,10 odsto.

Promijenio se i međunarodni okvir. Visoki predstavnik Christian Schmidt najavio je ostavku 11. maja 2026; od 1. jula Kancelariju visokog predstavnika (OHR) kao vršilac dužnosti vodi američki diplomata Louis Crishock, jer se Upravni odbor Savjeta za provedbu mira nije dogovorio o nasljedniku.

Cijena pristupa

Republika Srpska godinama plaća lobiste u Vašingtonu. Prema analizi OCCRP-a zasnovanoj na prijavama po američkom Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA), RS je u 2025. i 2026. platila najmanje 8,9 miliona dolara jedanaest firmi. Ugovor sa firmom Tactic COC iz juna 2025. vrijedi 100.000 dolara mjesečno, a ugovor sa firmom Dickens & Madson, težak četiri miliona dolara, kao krajnji cilj navodi „nezavisnost Republike Srpske“. Ustavni sud BiH u septembru 2026. zabranio je budžetska plaćanja za lobiranje suprotno Ustavu.

Koliko je koštala sama posjeta, nije poznato. Faktor i Blink, pozivajući se na BNTV, pisali su da su paketi za galu koštali od 2.500 do 95.000 dolara i da kupovina karte nije poziv Bijele kuće; N1 navodi da nije poznato ko je platio Dodikovo učešće.

Šta je očekivano

Prije puta Dodik je za Srnu poručio: „Njih nema tamo gdje ja idem, nema ih u Mar-a-Lagu, nema ih u Miamiju, niti će biti“, misleći na bošnjačke političare. Najavio je da će predstaviti Republiku Srpsku „važnim ljudima“ i nastaviti komunikaciju sa Trumpovom administracijom. Raniji lobistički ugovori kao ciljeve navode ukidanje sankcija, koje je ostvareno, i preispitivanje uloge OHR-a i Dejtonskog sporazuma.

Kritičari u Sarajevu i dio medija u Banja Luci očekivali su prije svega fotografiju za domaću publiku. Portal Blink objavio je spisak planiranih kontakata, među njima senatora Mikea Leeja i Ricka Scotta, ali nijedan od tih susreta nije potvrđen.

Šta je postignuto

Potvrđena su dva susreta, sa Sonderlingom i Schlappom. Nije objavljen nijedan sporazum, investicija ni zajednička izjava. Stejt department, Bijela kuća i Ambasada SAD u Sarajevu, prema dostupnim izvorima, nisu se oglasili.

Dodik je posjetu ocijenio kao uspjeh. „Veoma sam iznenađen da važni ljudi u SAD imaju spoznaju i znaju šta je Republika Srpska“, rekao je za RTRS. „Napravili smo veliki prodor u percepciji Republike Srpske… To je suština boravka ovdje.“ Tvrdio je i da je Republika Srpska spomenuta na centralnoj ceremoniji, što CPAC-ov pregled skupa ne pominje.

Konferencija CPAC Balkan, čiji bi domaćin bio Aleksandar Vučić, odložena je za 2027. Odluka je objavljena 2. i 3. novembra, prije Dodikovog susreta sa Schlappom i poslije Vučićevog izbornog poraza. „Preambiciozno smo procijenili da bi mogla da se održi u novembru“, rekao je Schlapp za Insajder.

Vašington se okrenuo

Posjeta je pala u nepovoljan trenutak. Od januara 2027. oba doma Kongresa kontrolisaće demokrate, čiji su poslanici u Predstavničkom domu u septembru objavili izvještaj manjine „Pay for Play in the Balkans“. Analitičar Faris Kočan za Detektor očekuje da će kongresni odbori ispitati ukidanje sankcija. Senatorka Jeanne Shaheen pozvala je republikance da izvrše pritisak na Bijelu kuću zbog angažmana Trumpovih saradnika u Republici Srpskoj.

„Prirodno iz Kongresa možemo očekivati jedan drugačiji pristup“, rekao je ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija.

Reakcije u Sarajevu

Najoštrije je reagovao ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP). „Dodik će na kraju biti kao neki rođak iz provincije, bogati, kome su uzeli puno para“, rekao je u emisiji „Plenum“ FTV-a. „Niti jedan strateški interes Dodika secesioniste i Dodika ruskog proksija nije pomjeren ni za milimetar.“

Lagumdžija je ocijenio da „ne postoje ti lobisti i ti novci“ koji mogu uvjeriti Amerikance da Dodik čuva zapadne interese. Komentatori Srećko Đukić i Marinko Učur za Pogled.ba nazvali su putovanje „potpuno pogrešnom politikom“ i „političkim kockanjem“, a Dragan Šormaz za Oslobođenje „jednom velikom nulom“.

Članovi Predsjedništva BiH, lideri SDA, SDP-a i HDZ-a BiH, kao ni Delegacija EU, prema dostupnim izvorima nisu javno komentarisali posjetu. Opozicija u Republici Srpskoj uglavnom je šutjela, kao i u oktobru, kada su Trumpovi izborni savjetnici James Blair i Chris LaCivita prisustvovali skupu SNSD-a u Banja Luci.

Posljedice

Formiranje vlasti. Dodik je 2. novembra, prije puta, postavio uslove za ulazak SNSD-a u Savjet ministara: reformu Ustavnog suda BiH sa po tri sudije iz svakog konstitutivnog naroda i bez stranih sudija, poništenje odluka visokih predstavnika koje parlament nije potvrdio i odbijanje svake koalicije sa Strankom za BiH. Na drugoj strani SDA, DF i SBiH formiraju blok. Posjeta Floridi ne mijenja aritmetiku u Predstavničkom domu PSBiH, ali Dodiku daje argument pred biračima da ima sagovornike u Vašingtonu.

OHR. Pitanje nasljednika Schmidta ostaje otvoreno. SAD su podržavale Antonija Zanardija Landija, a Francuska, Njemačka i Velika Britanija Renéa Troccaza. Kaja Kallas zalaže se za evropskog kandidata koji bi BiH doveo do trenutka kada kancelarija više neće biti potrebna, a Dodik traži njeno zatvaranje.

Moskva. Okretanje Vašingtonu ne znači udaljavanje od Rusije. Pet sedmica prije Floride Dodik je u Kremlju, uz Minića, rekao Vladimiru Putinu: „Nećemo dozvoliti sankcije Rusiji… nećemo dozvoliti pristupanje NATO-u.“ Prema RFE/RL, to je bio jedanaesti susret dvojice političara od februara 2022.

Ocjena

Posjeta Mar-a-Lagu nastavak je strategije u kojoj Republika Srpska preko plaćenih posrednika i konzervativnih mreža traži pristup Trumpovom okruženju, a Moskva ostaje drugi oslonac. Ta strategija je 2025. donijela opipljiv rezultat, ukidanje sankcija. Ovog puta mjerljivi rezultati su skromni: dva susreta, bez dokumenta i bez zvanične američke reakcije. Najveći učinak posjeta će vjerovatno imati unutar BiH, u pregovorima o vlasti i u slici koju SNSD šalje svojim biračima, dok će njena vrijednost u Vašingtonu zavisiti od toga kako će novi Kongres gledati na lobiranje Banja Luke.